Sklapanjem kreditnih aranžmana, kreditor, u ovom slučaju MMF, mora biti informisan o tome na koji način i na šta se troši novac od kredita. Na taj način stvara se i garancija da će se institucije BiH pridržavati mjera koje su već implementirane, te da će implementirati one koje to još uvijek nisu. Ovakvu kontrolu najbolje je postići kroz budžete.
Dodatne informacije
- Status Pridržava se
- Rok 25.06.2019.
- Originalni rok 25.06.2019.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Napredak i komentar Budžeti za 2017. su usvojeni u skladu sa preporukama MMF-a.
- Željeni efekat Kontrola trošenja novca od Aranžmana sa MMF-om.
Ukupna izdvajanja za plate u javnom sektoru u BiH su velika i potiskuju važnu investicionu potrošnju za poticanje rasta. Visoko poresko opterećenje rada i značajno veće plate u javnom u odnosu na privatni sektor su povezani sa slabim porastom zaposlenosti u privatnom sektoru. Mjere politike za smanjenje ukupnog izdvajanja za plate u javnom sektoru, koje su bile dio programa Fonda gotovo čitavu deceniju, bile su uglavnom uspješne u ograničavanju rasta, tokom kasnih 2000-ih, povećanje ukupnog izdvajanja za plate na nivou generalne vlade (u smislu učešća u BDP-u) je zaustavljeno i na kraju djelomično preokrenuto. Do 2015. godine ukupno izdvajanje za plate nije bilo više u odnosu na isto u 2008. godini.
Izazovi:
- Silazna rigidnost plata u javnom sektoru, zajedno s vrlo niskom inflacijom. Često se događa da odluke o diskrecionom smanjenju plata ukidaju sudovi kao neustavne i to donosi fiskalne troškove. Novim zakonima o radu, kolektivnim ugovorima i reformom javne uprave će se raditi na rješavanju ovog problema.
- Institucionalna fragmentacija. Postoji 14 autonomnih vlada u BiH pri čemu se funkcije dupliraju, a kontrola bilo kog nivoa vlasti nad ukupnim nivoom zaposlenosti i plata u javnom sektoru je ograničena. U FBiH, najviše zaposlenih u javnom sektoru je na nivou autonomnih kantona. Potrebne su ustavne promjene ili pojačana kontrola od strane centralnih vlada da bi se ova pitanja rješavala.
- Kontrola zapošljavanja u javnom sektoru. Uprkos nedavnim poboljšanjima, sistemi za upravljanje centralizovanim platnim spiskovima nemaju univerzalnu pokrivenost. Velike kategorije zaposlenih su izvan sistema. Stoga su podaci o zaposlenosti u javnom sektoru nepotpuni. Nedostatak kontrole je olakšao politički motivirano zapošljavanje.
- Prevelika zaposlenost u oblasti obrazovanja, zdravstva i u policiji. Ovi sektori čine najveći dio zaposlenosti na nivou generalne vlade i bez rješavanja neefikasnosti u ovim sektorima, npr. viška nemedicinskog osoblja u zdravstvenom sektoru ili školski sistem koji je postao neefikasan zbog velikog smanjenja broja djece školskog uzrasta u proteklih 15 godina, ne može biti bilo kakvog značajnog smanjenja ukupnog izdvajanja za plate.
Dodatne informacije
- Status Implementirano
- Rok 30.06.2017.
- Originalni rok 31.12.2018.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Napredak i komentar Planovi nisu usvojeni. U posljednjem Izvještaju osoblja MMF-a iz februara 2018. godine rok za ovu mjeru pomjeren je za kraj decembra 2018. godine.
- Željeni efekat Racionalizacija i povećanje efikasnosti funkcionisanja vlade imajući za cilj smanjenje veličine vlade u srednjem roku.
Institucije su se obavezale da će prilagođavati koeficijent raspodjele prihoda od indirektnih poreza na kvartalnom nivou i vršiti poravnanje potraživanja na polugodišnjoj osnovi, počevši od 30. septembra/rujna 2016. godine, kao kvartalnu strukturalnu odrednicu. S ovom je povezana mjera uspostavljanja novog sistema automatske raspodjele prihoda od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u skladu sa preporukama MMF-a, do kraja decembra/prosinca 2016. godine.
Dodatne informacije
- Status Nije implementirano
- Rok 25.06.2019.
- Originalni rok 25.06.2019.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Strukturalna odrednica Kontinuirana strukturalna odrednica
- Napredak i komentar Ove su se mjere institucije djelimično pridržavale do kraja juna 2017. godine. Institucije su se pridržavale prvog dijela mjere – kvartalnog prilagođavanja koeficijenta za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza – dok Ministarstvo finansija RS-a nije izvršilo poravnanje potraživanja po osnovu indirektnih poreza na polugodišnjoj osnovi. Prema posljednjem Izvještaju osoblja MMF-a iz februara 2018. godine "neto iznos duga između entiteta je mali i alokacija se nastavlja na osnovu starih koeficijenata", što znači da se institucije trenutno ne pridržavaju niti jednog od dva dijela mjere. Prema posljednjem Dopunskom pismu namjere MMF-u iz januara 2018. godine institucije u BiH objašnjavaju kako "kvartalna strukturalna odrednica koja se odnosi na prilagođavanje koeficijenata raspodjele i polugodišnje poravnanje postavljena za kraj decembra/prosinca 2016. godine nije ispoštovana zbog zabrinutosti u pogledu tačnosti podataka o krajnjoj potrošnji i sporova u vezi poravnanja duga iz prošlosti", ali navode kako će "usvojiti revidirane koeficijente raspodjele prihoda od indirektnih poreza za treći kvartal 2017. godine i poravnati sva prethodna potraživanja po osnovu indirektnih poreza do marta/ožujka 2018.".
- Željeni efekat Efikasnija naplata prihoda i porezna uprava.
Iako je sektor bankarstva likvidan i adekvatno kapitaliziran na agregatnom nivou, neke osjetljivosti su i dalje prisutne. Udjeli nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima i dalje su povišeni, a rast novih kredita privatnom sektoru dosta je nizak. Neke banke trebaju poboljšati svoje pozicije kapitala i dublje restrukturirati svoj bilans kako bi osigurale dugoročnu održivost. U takvim okolnostima, institucije su se obavezale pažljivo pratiti kretanja u finansijskom sektoru s ciljem zaštite finansijske stabilnosti, kao i na uzdržavanje od bilo kakvih radnji koje ugrožavaju finansijsku stabilnost, uključujući i nametanje obaveze konverzije bilo kojih zajmova u stranoj valuti u domaću valutu.
Dodatne informacije
- Status Pridržava se
- Rok 25.06.2019.
- Originalni rok 25.06.2019.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Strukturalna odrednica Kontinuirana strukturalna odrednica
- Napredak i komentar Institucije su se pridržavale kontinuirane mjere uzdržavanja od bilo kakvih radnji koje ugrožavaju finansijsku stabilnost, uključujući i nametanje obaveze konverzije bilo kakvih zajmova u stranoj valuti u domaću valutu.
- Željeni efekat Zaštita finansijske stabilnosti.
Ova mjera povezana je sa strukturalnom mjerom smanjenja ukupne zaposlenosti u javnom sektoru. Naime, Vijeće ministara i entitetske vlade obavezale su se da će do kraja juna/lipnja 2017. godine usvojiti operativne planove za smanjenje ukupne zaposlenosti u javnom sektoru na osnovu registara koji su uspostavljeni uz pomoć Svjetske banke. U međuvremenu, pridržavanje moratorija na povećanje plaća, uključujući uzdržavanje od povećanja osnovice za plaću, koeficijenata i naknada, bit će kontinuirana strukturalna odrednica.
Dodatne informacije
- Status Djelimično se pridržava
- Rok 25.06.2019.
- Originalni rok 25.06.2019.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Strukturalna odrednica Kontinuirana strukturalna odrednica
- Napredak i komentar Do kraja juna 2017. godine institucije na svim nivoima su se pridržavale ove mjere. Prema posljednjem Izvještaju osoblja MMF-a iz februara 2018. godine, entiteti su ispunili ovu strukturalnu odrednicu, ali institucije BiH nisu.
- Željeni efekat Uvođenje veće fleksibilnost u radno-pravne odnose i smanjienje broja uposlenih u javnom sektoru uz istovremeno povećanje efikasnosti.
Institucije su se obavezale da će se kontinuirano pridržavati pravila valutnog odbora u obliku u kojem je ustanovljen zakonom. Konkretno, to podrazumijeva uzdržavanje od bilo kakvih radnji koje bi oslabile aranžman valutnog odbora i Centralnu banku BiH (CBBiH) kao instituciju kojoj je povjereno njegovo funkcioniranje, a posebno uzdržavanje od korištenja deviznih rezervi u CBBiH za bilo kakve potrebe budžeta ili javnih ulaganja, te je stoga postavljen nulti limit na transfere i kredite CBBiH javnom sektoru kao kontinuirani kriterij izvršenja.
Dodatne informacije
- Status Pridržava se
- Rok 25.06.2019.
- Originalni rok 25.06.2019.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Strukturalna odrednica Kontinuirana strukturalna odrednica
- Napredak i komentar Do kraja juna 2017. godine institucije su se pridržavale ove mjere, odnosno Centrala banka BiH nije davala transfere i kredite javnom sektoru.
- Željeni efekat Očuvanje finansijske stabilnosti u inače neizvjesnom i kompleksnom okruženju.
Parlamentarna skupština BiH usvojit će izmjene i dopune odgovarajućih propisa i standarda za zaštitu javnih sredstava
Dodatne informacije
- Status Nije implementirano
- Rok 31.12.2017.
- Originalni rok 31.12.2017.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHParlamentarna skupština BiH
- Napredak i komentar Nema napretka u implementaciji ove mjere.
- Željeni efekat Ojačati standarde javnih nabavki u pogledu depozita javnih sredstava.
Planovi će biti napisani na osnovu registara koji će prethodno formirali Vijeće ministara i entitetske vlade u saradnji sa Svjetskom bankom.
Dodatne informacije
- Status Nije implementirano
- Rok 31.12.2018.
- Originalni rok 30.06.2017.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Strukturalna odrednica Strukturalna odrednica
- Napredak i komentar Nije bilo informacija o provođenju ove mjere. Prema novom Dopunskom pismu namjere iz januara 2018. godine rok za provođenje mjere je pomjeren za kraj 2018. godine, zbog "tehničkog kašnjenja u uspostavljanju registra zaposlenih" na entitetskom, te zbog "potrebe da se provede funkcionalna analizu broja zaposlenih i plata" na državnom nivou.
- Željeni efekat Reformisan javni sektor koji će omogućiti veću fleksibilnost u radno-pravnim odnosima i pomoći smanjenju broja uposlenih u javnom sektoru uz istovremeno povećanje efikasnosti.
"Tokom 2015. godine, ostvarena je snažna fiskalna konsolidacija, sa ukupnim deficitom na nivou od [0,1] posto BDP-a, što je u velikoj mjeri bilo rezultat smanjenja rashoda.
Usvojili budžete za 2016. godinu za Institucije BiH, Vladu FBiH i Vladu RS, koji su u skladu sa postizanjem stope ukupnog deficita od [0,9] posto BDP-a u 2016. godini. Odlučni u namjeri da smanje ukupni deficit na nivo ispod [0,3] posto BDP-a do
okončanja programa u 2019. godini, s ciljem postepenog smanjenja javnog duga na nivo ispod 40 posto BDP-a u srednjem roku"
Dodatne informacije
- Status Odustalo se od provođenja
- Rok 31.12.2019.
- Originalni rok 31.12.2019.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Napredak i komentar Smanjen javni dug na nivo ispod 40 posto BDP-a u srednjem roku. Prema izjavi Willija Kiekensa, direktora za BiH i Zorice Kalezić, savjetnice Izvršnog direktora od 7.9.2016. godine, cilj je smanjiti tekuću potrošnju za 3 posto BDP-a do 2019. godine. Udio javnog duga bi trebao pasti za 4 procentna poena da bi do 2019. godine došao na nivo od 40%.
- Željeni efekat Smanjenje ukupnog deficita na nivo ispod (0,3) posto BDP-a
Pripremiti analizu neophodnih zakonskih mjera za zaštitu javnih sredstava.
Dodatne informacije
- Status Nije implementirano
- Rok 31.12.2016.
- Originalni rok 31.12.2016.
- Izvršilac mjere Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
- Napredak i komentar Nema napretka u implementaciji ove mjere.
- Željeni efekat Ojačani standardi javnih nabavki u pogledu depozita javnih sredstava.