Naslovna

Na Vijeću ministara BiH i na entitetskim vladama usvojiti strateške planove za obuzdavanje plata i smanjenja ukupne zaposlenosti u javnom sektoru Uslov za narednu tranšu

Ukupna izdvajanja za plate u javnom sektoru u BiH su velika i potiskuju važnu investicionu potrošnju za poticanje rasta. Visoko poresko opterećenje rada i značajno veće plate u javnom u odnosu na privatni sektor su povezani sa slabim porastom zaposlenosti u privatnom sektoru. Mjere politike za smanjenje ukupnog izdvajanja za plate u javnom sektoru, koje su bile dio programa Fonda gotovo čitavu deceniju, bile su uglavnom uspješne u ograničavanju rasta, tokom kasnih 2000-ih, povećanje ukupnog izdvajanja za plate na nivou generalne vlade (u smislu učešća u BDP-u) je zaustavljeno i na kraju djelomično preokrenuto. Do 2015. godine ukupno izdvajanje za plate nije bilo više u odnosu na isto u 2008. godini.

Izazovi:
- Silazna rigidnost plata u javnom sektoru, zajedno s vrlo niskom inflacijom. Često se događa da odluke o diskrecionom smanjenju plata ukidaju sudovi kao neustavne i to donosi fiskalne troškove. Novim zakonima o radu, kolektivnim ugovorima i reformom javne uprave će se raditi na rješavanju ovog problema.
- Institucionalna fragmentacija. Postoji 14 autonomnih vlada u BiH pri čemu se funkcije dupliraju, a kontrola bilo kog nivoa vlasti nad ukupnim nivoom zaposlenosti i plata u javnom sektoru je ograničena. U FBiH, najviše zaposlenih u javnom sektoru je na nivou autonomnih kantona. Potrebne su ustavne promjene ili pojačana kontrola od strane centralnih vlada da bi se ova pitanja rješavala.
- Kontrola zapošljavanja u javnom sektoru. Uprkos nedavnim poboljšanjima, sistemi za upravljanje centralizovanim platnim spiskovima nemaju univerzalnu pokrivenost. Velike kategorije zaposlenih su izvan sistema. Stoga su podaci o zaposlenosti u javnom sektoru nepotpuni. Nedostatak kontrole je olakšao politički motivirano zapošljavanje.
- Prevelika zaposlenost u oblasti obrazovanja, zdravstva i u policiji. Ovi sektori čine najveći dio zaposlenosti na nivou generalne vlade i bez rješavanja neefikasnosti u ovim sektorima, npr. viška nemedicinskog osoblja u zdravstvenom sektoru ili školski sistem koji je postao neefikasan zbog velikog smanjenja broja djece školskog uzrasta u proteklih 15 godina, ne može biti bilo kakvog značajnog smanjenja ukupnog izdvajanja za plate.

Dodatne informacije

  • Status: Nije implementirano
  • Rok: 25.06.2019.
  • Originalni rok: 25.06.2019.
  • Izvršilac mjere: Vijeće ministara BiHVlada FBiHVlada RS
  • Napredak i komentar: I pored ovih planova i uvođenja moratorija na zapošljavanje, zabilježena su nova zapošljavanja u javnom sektoru i na državnom i na entitetskom nivou. Prema podacima Centara civilnih inicijativa, u čak 75% anketiranih organa javne uprave i javnih preduzeća na entitetskom i državnom nivou bilo je novog zapošljavanja tokom 2016. godine. Na nivou BiH u 81% anketiranih javnih institucija i preduzeća bilo je novog zapošljavanja, u FBiH u 62%, a u RS 84%. S druge strane, MMF smatra se ukupan broj zaposlenih kreće u dogovorenom roku.
  • Željeni efekat: Racionalizacija i povećanje efikasnosti funkcionisanja vlade imajući za cilj smanjenje veličine vlade u srednjem roku.